top of page

LA GRAZIA LA GRAZIA

  • Writer:  ARTISTIC HUB MAGAZINE
    ARTISTIC HUB MAGAZINE
  • Aug 30
  • 3 min read
LA GRAZIA-Actor Toni Servillo, Credits Andrea PIrrello_ARTISTIC HUB MAGAZINE
LA GRAZIA - Actor Toni Servillo. © Andrea Pirrello / Courtesy of La Biennale di Venezia

Venecija je 27. avgusta 2025. otvorila svoje 82. izdanje uz film koji nosi prepoznatljiv pečat jednog od najvažnijih autora evropske kinematografije. Paolo Sorrentino, dobitnik Oskara, predstavio je „La grazia“, priču koja vodi u svet ličnih i političkih dilema. La Biennale je potvrdila da je upravo ovaj film odabran da svečano otvori festival.


U središtu radnje nalazi se Mariano De Santis, izmišljeni predsednik Italije. On je udovac, katolik i pravnik, čovek ozbiljnog držanja i dubokih sumnji. Na kraju mandata, kada se čini da su mu dani mirni i predvidivi, pred njega dolaze dve molbe za pomilovanje. Te odluke ne ostaju samo u okviru zakona već se prepliću sa njegovim ličnim životom i unutrašnjim uverenjima. Zvanični sinopsis naglašava da ovaj lik nema nikakve veze sa stvarnim predsednicima, već je u potpunosti plod autorove mašte.


Ono što započinje kao priča o državničkoj obavezi prerasta u moralni lavirint. Predsednik mora da odluči da li će pružiti milost ljudima koji su počinili ubistvo u okolnostima koje bude saosećanje i da li će kao vernik staviti potpis na zakon o eutanaziji. Film na tim tačkama ne nudi brza rešenja, već pokazuje čoveka kome su sumnja i odgovornost jednako bliski.


Sorrentino u svojim beleškama ističe da je „La grazia“ film o ljubavi. Za njega je ljubav motor koji pokreće nežnost, tugu, ljubomoru i osećaj odgovornosti. Mariano voli svoju pokojnu suprugu, voli ćerku Doroteu, voli pravo i u tome pronalazi smisao života. Upravo ta ljubav, isprepletana sumnjom, oblikuje ga kao čoveka koji nikada ne prestaje da se pita da li postupa ispravno.


LA GRAZIA - Actor Toni Servillo. © Jacopo Salvi / La Biennale di Venezia - ASAC - ARTISTIC HUB MAGAZINE
LA GRAZIA - Actor Toni Servillo. © Jacopo Salvi / La Biennale di Venezia - ASAC

U ulozi predsednika je Toni Servillo, glumac s kojim je Sorrentino ostvario više od jedne prepoznatljive saradnje u italijanskoj kinematografiji. Anna Ferzetti tumači lik Dorotee. Vizuelni ton filma oblikovala je snimateljka Daria D’Antonio, dok su za scenografiju, kostime i montažu zaslužni Ludovica Ferrario, Carlo Poggioli i Cristiano Travaglioli. Muzika, kao i uvek kod Sorrentina, postaje deo atmosfere, uvodeći ritam i dodatnu emociju.


„La grazia“ je film o čoveku koji se u jednom trenutku života mora suočiti sa svim što ga određuje: ljubavlju, verom, roditeljstvom i moći. To je delo koje podstiče razgovor o etici i odgovornosti, a istovremeno očarava vizuelnim skladom i emocionalnom snagom. Njegovo prisustvo u Veneciji potvrđuje da i danas postoje filmovi koji otvaraju pitanja o smislu i lepoti života.


LA GRAZIA - Paolo Sorrentino, Anna Ferzetti, Toni Servillo. © Aleksander Kalka / La Biennale di Venezia - ASAC_ARTISTIC HUB MAGAZINE
LA GRAZIA - Paolo Sorrentino, Anna Ferzetti, Toni Servillo. © Aleksander Kalka / La Biennale di Venezia - ASAC

Na venecijanskoj premijeri „La grazia“ dočekana je aplauzom koji se dugo nije gasio. Publika je reagovala snažno, a kritika je naglasila da Sorrentino u ovom filmu pronalazi poseban balans između emocije i suzdržanosti. Toni Servillo vodi priču sa tihom snagom, dok suptilni humor i moralna pitanja oblikuju film u delo koje istovremeno zabavlja i tera na razmišljanje. Kritičari su ga opisali kao meditativan i nijansiran portret čoveka koji, pred kraj puta, traži smisao u ljubavi, odgovornosti i veri.


Produkcijski okvir

Režija i scenario: Paolo Sorrentino

Produkcija: Fremantle (Andrea Scrosati), The Apartment (Annamaria Morelli), Numero10 (Paolo Sorrentino)T

rajanje: 133 minuta

Jezik: italijanski

Zemlja: ItalijaGlavne uloge: Toni Servillo, Anna Ferzetti, Orlando Cinque, Massimo Venturiello, Milvia Marigliano, Giuseppe Gaiani, Linda Messerklinger, Vasco Mirandola

Direktor fotografije: Daria D’Antonio

Montaža: Cristiano TravaglioliScenografija: Ludovica Ferrario

Kostimi: Carlo Poggioli

Zvuk: Emanuele Cecere, Mirko Perri

Vizuelni efekti: Rodolfo Migliari


bottom of page